{"id":68,"date":"2025-07-20T21:52:24","date_gmt":"2025-07-20T21:52:24","guid":{"rendered":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/?page_id=68"},"modified":"2025-07-29T15:57:56","modified_gmt":"2025-07-29T15:57:56","slug":"blog","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/blog\/","title":{"rendered":"Blog"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

blog<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

GROBLJA - po\u010divali\u0161ta ili smetli\u0161ta?<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Do sada smo pisali o vrstama otpada koje prikupljamo, (papir, staklo, plastika, EE otpad, glomazni otpad, tekstil) ali i o otpadu koji se nalazi na javnim povr\u0161inama poput vune i biootpada. Predlo\u017eili smo na\u010dine i mjesta gdje iste zbrinuti. Pisali smo i objavili slike divljih deponija. Snimili i emitirali video spot te odr\u017eali javnu tribinu.<\/p>

No, \u010dini se kako ni\u0161ta od toga nije dovoljno.<\/p>

U ovom \u010dlanku osvrnut \u0107emo se na probleme odbacivanja sme\u0107a na grobljima. Do sada svaki tjedan, \u010detvrtkom i petkom odvozimo sme\u0107e iz spremnika postavljenih na grobljima. I ba\u0161 svaki ponedjeljak nailazimo ve\u0107 na prepune spremnike sme\u0107a iz ku\u0107anstava.<\/p>

Neki gra\u0111ani reagirali su na na\u0161 \u010dlanak \u201ePitali ste nas, pitamo mi Vas\u2026\u201c da nismo dali odgovore. Sugeriramo da jo\u0161 jednom pro\u010ditaju \u010dlanak ili nas izravno pitaju. A mi Vas ponovno pitamo: \u201eGdje Vi bacate sme\u0107e?\u201c. Odgovor smo o\u010dito dobili. \u201eNa groblja!\u201c<\/p>

Zar doista? Zar nemate nekoga svog na posljednjim po\u010divali\u0161tima? Zar Vas ne smeta kada uredite grob i odnosite stare lampione i aran\u017emane do spremnika, da Vas \u201elupi\u201c smrad sme\u0107a koji se tamo ne smije nalaziti? Pitate li se \u010dije sme\u0107e pla\u0107ate kroz grobnu naknadu?<\/p>

Grobna naknada pokriva upravo tro\u0161kove odvoza i zbrinjavanja otpada s groblja i ostalo odr\u017eavanje. Dakle, pla\u0107ate ne\u010diji nemar i nepo\u0161tivanje groblja.<\/p>

Dobro promotrite slike u privitku i razmislite uznemiruju li Vas? Zbog \u010dega Vi redovno i pravilno predajte mije\u0161ani komunalni otpad, razdvajate selektivni otpad i pla\u0107ate redovno uslugu kada ima pametnijih koji sav otpad pomije\u0161aju i bacaju po grobljima ili udaljenim povr\u0161inama uz prometnice?<\/p>

Za sada su najgore situacije odba\u010denog otpada na grobljima u Oto\u010dcu i Poljicima. A da nekim gra\u0111anima smeta ovakvo pona\u0161anje, prikazano je i natpisom koji su ispisali u ogra\u0111enom prostoru spremnika u groblju Poljica: \u201eNE BACAJ KU\u0106NO SME\u0106E, IMA\u0160 SVOJU KANTU\u201c i \u201e\u010cUVAJ OKOLI\u0160, OVO JE ZA GROBLJE\u201c.<\/p>

S obzirom da se kroz edukacije, \u010dlanke, obavijesti i molbe gra\u0111ana da to ne \u010dine, situacija ne mijenja, komunalno dru\u0161tvo je primorano postaviti kamere kako bi po\u010dinitelji mogli kazneno odgovarati. A Vas dragi gra\u0111ani i korisnici na\u0161ih usluga, molimo da javite svako nepravilno odlaganje otpada, ne samo na groblja ve\u0107 i u prirodu, kako bismo mogli dalje postupiti i takvo pona\u0161anje nov\u010dano kazniti.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

PITALI STE NAS, PITAMO MI VAS\u2026<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Istra\u017eivanja pokazuju da \u0107e ljudi vi\u0161e odvajati otpad kada znaju gdje zavr\u0161ava. Upravo pitanje \u201eKamo Vi s otpadom koji mi odvajamo?\u201c je naj\u010de\u0161\u0107e pitanje koje nam postavljate.<\/p>

Kako to radi Gacka d.o.o. i gdje zavr\u0161ava otpad koji odvajate?<\/p>

Zapo\u010dnimo s vrstama otpada koje odvajate i koje prikupljamo.<\/p>

Osim mije\u0161anog komunalnog otpada koji se zbrinjava na Odlagali\u0161tu otpada Podum, metodom od \u201evrata do vrata\u201c prikupljamo papir, staklo i plastiku. Svaki prvi tjedan u mjesecu, \u010detvrtkom prikupljamo navedene vrste otpada u prigradskim naseljima (selima), a petkom na podru\u010dju centralnog dijela grada Oto\u010dca.<\/p>

Tako prikupljen otpad odvozimo u skladi\u0161ne prostorije kako bi isti bio za\u0161ti\u0107en od vremenskih uvjeta ali i vandalizma. Nakon \u0161to prikupimo dovoljne koli\u010dine, slijedi ru\u010dno sortiranje otpada te predaja otpada ovla\u0161tenoj tvrtci (Metis d.d.) koja otpad dalje izvozi kako bi se reciklirao. U 2018. ovom metodom prikupljeno je 4,38 t papira i kartona, 8,78 t plastike dok stakla nije bilo predano od strane korisnika.<\/p>

Elektronski i elektri\u010dni otpad besplatno prihva\u0107amo u spremniku koji se nalazi na adresi dru\u0161tva te po popunjavanju tako\u0111er predajemo ovla\u0161tenoj tvrtci (Obrt Frkovi\u0107 iz Ogulina). U 2018. prikupljeno je 1,25 t EE otpada.<\/p>

Glomazni otpad u koji spada, gotovo sav, obujmom veliki otpad koji ne stane u male spremnike (kade, ormari, stolovi, kreveti, madraci i ostalo) odvozimo na na\u010din da besplatno dodijelimo veliki spremnik (kontejner), a tro\u0161kove prijevoza napla\u0107ujemo. U 2018. glomaznog otpada tako je prikupljeno 18,56 t.<\/p>

Na taj na\u010din, koli\u010dina otpada na odlagali\u0161tu smanjila se za 32,97 t otpada.<\/p>

A sada, pitamo mi Vas, kamo Vi s otpadom?<\/p>

Od 96 privatnih iznajmljiva\u010da na podru\u010dju grada Oto\u010dca, 43 su prijavljena za odvoz otpada (tj. 44,79%) te su preuzeli spremnik za mije\u0161ani komunalni otpad. Odnosno, vi\u0161e od polovice iznajmljiva\u010da, 55,21 % nisu prijavljeni na uslugu odvoza i zbrinjavanja otpada.<\/p>

Od 44,79 % prijavljenih, samo 39,53 % prazni otpad, no u tom slu\u010daju ne prazne spremnike zadu\u017eene u ku\u0107anstvu. Oko 3% iznajmljiva\u010da kupuje crne vre\u0107e za mije\u0161ani komunalni otpad te na taj na\u010din prijavljuju otpad koji gosti stvaraju.<\/p>

Zbog \u010dega su ovi podatci va\u017eni? Zbog toga \u0161to se na temelju predanog otpada te odvojeno prikupljenog otpada izra\u0111uje analiza u\u010dinkovitosti sustava gospodarenja otpadom. Naime, u 2018. godini u privatnom smje\u0161taju zabilje\u017eeno je 8.283 dolaska. Ako je godi\u0161nja koli\u010dina otpada po stanovniku u RH u 2017. iznosila 416 kg\/stan, odnosno dnevna koli\u010dina 1,1 kg\/stan, to zna\u010di da je s navedenim dolascima, porast prikupljenog otpada na razini grada Oto\u010dca trebala porasti za 9.111,30 t otpada. Me\u0111utim, taj slu\u010daj nije zabilje\u017een ve\u0107 je razina otpada za svega nekoliko posto vi\u0161a u odnosu na godinu prije.<\/p>

Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e jest pove\u0107an postotak mije\u0161anog komunalnog otpada preuzetog iz zelenih otoka (gdje bi se isklju\u010divo trebao nalaziti selektivni otpad: papir, staklo, plastika), odnosno otpad koji je odba\u010den u prirodu tj. otpad zbrinut s divljih deponija.<\/p>

Zaklju\u010dak ove kratke analize je da s jedne strane razvijamo turizam na prirodnim ljepotama na\u0161eg kraja, dok s druge strane se slabo ili gotovo nikako trudimo razdvajati otpad ili ga barem zbrinuti na pravilan na\u010din, ve\u0107 koli\u010dine koje smo stvorili, ne \u017eelimo platiti nego radije odvozimo u prirodu (u prilogu slike divljih odlagali\u0161ta na lokacijama: Podum u du\u017eini od 1km dalje od Odlagali\u0161ta, uz prometnice, u \u0161umi i sl.).<\/p>

I na kraju, mi otpad moramo kontrolirati, papirnato pratiti, uredno bilje\u017eiti. No, Vi ne morate. Je li to razlog tolikih koli\u010dina otpada u prirodi? Zar doista ne \u017eelimo prihvatiti da je svatko od nas kao pojedinac odgovoran za otpad koji stvara? Unato\u010d ovako zabrinjavaju\u0107im podatcima i nedovoljnoj osvije\u0161tenosti gra\u0111ana, postoji ona mala grupa stanovnika na na\u0161em podru\u010dju koji nas svakodnevno prate, pitaju, slu\u0161aju, uzimaju vre\u0107e za selektivni otpad i trude se razdvajati otpad i pravilno ga zbrinjavati. Vama velika hvala na trudu i volji za \u010diniti ispravno. Nadamo se da \u0107e i ostali gra\u0111ani, va\u0161i prijatelji, poznanici, obitelj, slijediti Va\u0161 primjer te savjesno i odgovorno, ve\u0107 danas, zbrinjavati otpad koji stvaraju.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Otpad od hrane - kako ga smanjiti i kako kompostirati?<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvr\u0111eno je da oko milijarda ljudi u svijetu gladuje ili pati od pothranjenosti, dok se 1,3 milijarde tona hrane baci. \u010cak 53 % hrane baci se iz doma\u0107instva. U Europskoj uniji godi\u0161nje nastane gotovo 88 milijuna tona otpada od hrane, od kojih 47 milijuna nastane u ku\u0107anstvima.<\/p>

U biorazgradivi otpad spadaju<\/strong>\u00a0ostatci vo\u0107a i povr\u0107a, ljuske od jaja, talog kave i \u010daja, poko\u0161ena trava i korov, usitnjeno suho granje i li\u0161\u0107e, slama, sijeno, ostatci biljaka i cvije\u0107a, piljevina te ostatci vo\u0107aka.<\/p>

U biorazgradivi otpad\u00a0NE\u00a0<\/strong>spadaju ostatci kuhanog vo\u0107a i povr\u0107a, meso, riba i kosti, pepeo, pra\u0161ina, ostatci vre\u0107ica iz usisava\u010da te ostatci pijeska od ku\u0107nih ljubimaca.<\/p>

Me\u0111utim,\u00a0najve\u0107i dio biorazgradivog otpada nastane bacanjem ostatka hrane<\/strong>. Stoga bi trebalo sprije\u010diti nastanak takvog otpada na na\u010din da se hrana planski priprema u onim koli\u010dinama koje \u0107e se u potpunosti konzumirati, a ostatke koji nastanu prilikom pripreme jela treba kompostirati.<\/p>

Kako kompostirati u vlastitom vrtu?<\/strong><\/p>

1. korak<\/strong>\u00a0\u2013vilama prekopajte komad zemlje i razrahlite povr\u0161inu kako bi organizmi i stvorenja iz zemlje ulazili u komposter kad ga namjestite. To \u0107e ujedno omogu\u0107iti otjecanje obilne ki\u0161nice<\/p>

2. korak<\/strong>\u00a0\u2013 plasti\u010dni komposter imat \u0107e otvoreno dno. Postavite ga direktno na zemlju, osigurajte da stoji \u010dvrsto, ravno i uspravno<\/p>

3. korak<\/strong>\u00a0\u2013 po mogu\u0107nosti dodajte 7.5 \u2013 10 cm debeo sloj slame ili sijena na dno. Zatim ubacite u komposter kuhinjski i vrtni organski otpad kad bude dostupan. Poku\u0161ajte odr\u017eavati povr\u0161inu materijala poravnatom<\/p>

4. korak<\/strong>\u00a0\u2013 materijali koji se ne mogu dodati u komposter navedeni su u tekstu. Ne radite debele slojeve jedne vrste (npr. poko\u0161ena trava) i uvijek nasjeckajte debele stabljike kako bi se brzo razgradile<\/p>

5. korak<\/strong>\u00a0\u2013 novine i upotrijebljene kuhinjske papirnate ru\u010dnike mo\u017eete dodati, ali ne previ\u0161e. Ne prelazite jednake dijelove mje\u0161avine papira i biljnog otpada. Papir uvijek najprije isparajte na komadi\u0107e umjesto da sla\u017eete debeo sloj<\/p>

6. korak<\/strong>\u00a0\u2013 materijal se mo\u017ee ostaviti bez prevrtanja. Ako ljeti kompost izgleda suh, mje\u0161avini dodajte vode i temeljito natopite. Zimi oko kompostera mo\u017eete staviti izolacijski pla\u0161t da bi kompost ostao topao<\/p>

7. korak<\/strong>\u2013 nakon otprilike \u0161est mjeseci (du\u017ee ako je mje\u0161avina zapo\u010deta zimi), pa\u017eljivo podignite komposter da se pojavi kompost. Izvadite materijal s dna koji je razgra\u0111en i spreman za uporabu<\/p>

8. korak<\/strong>\u2013 stavite kompostre ponovno na mjesto i vratite u njega materijal koji nije raspadnut. Zatim nastavite dodavati kuhinjski i vrtni otpad na isti na\u010din kao i prije.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Gu\u0161i li moda planetu?<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Brze promjene modnih trendova, masovna proizvodnja jeftinih komada odje\u0107e te stalna potreba za biti \u201eIN\u201c pozicionirali su tekstilnu industriju na drugo mjesto u top tri najve\u0107a zaga\u0111iva\u010da na svijetu. Me\u0111utim, posljednjih godina dolazi do promjene svijesti te promocije eti\u010dke i odr\u017eive mode s naglaskom na recikliranje odje\u0107e i ostalog tekstila.<\/p>

Za tekstilni otpad jednako su odgovorni kako proizvo\u0111a\u010di odje\u0107e tako i kupci. Sama pomisao na koli\u010dine stvorenog otpada u posljednjih 20 godina je zastra\u0161uju\u0107i. Naime, svake godine se u SAD-u prikupi vi\u0161e od 15 milijuna tona tekstilnog otpada, samo se dva milijuna tona reciklira, tri se koriste za stvaranje energije dok se preostalih 10 milijuna tona odla\u017ee na odlagali\u0161tima. Najmnogoljudnija zemlja, Kina proizvodi 50 % svjetske odje\u0107e dok samo u Hong Kongu dnevno odbace i do 253 tone tekstila (ostatci kori\u0161teni u proizvodnji te odje\u0107a i obu\u0107a koju su kupci odbacili). U Europskoj uniji godi\u0161nje se proizvede oko 12,2 milijuna tona tekstilnog otpada, od \u010dega se vi\u0161e od polovice odla\u017ee na odlagali\u0161ta, a manji dio se spaljuje.<\/p>

S obzirom na \u010dinjenicu da je \u010dak 95 % tekstilnog otpada mogu\u0107e reciklirati, modni brendovi sve \u010de\u0161\u0107e usmjeravaju svoje poslovanje u tom pravcu. Tako se u posljednjih godina brendovi uklju\u010duju u razne inicijative recikliranja. Neki brendovi uveli su sustav nagra\u0111ivanja pri kupovini na na\u010din da svaki kupac dobiva odre\u0111eni popust prilikom idu\u0107e kupovine (najpoznatiji primjer u Hrvatskoj je H&M).<\/p>

Upravo zbog raznih inicijativa ali i sve ve\u0107eg konzumerizma kojeg platna sposobnost gra\u0111ana sve te\u017ee prati, javlja se \u017eelja za manjom i kvalitetnijom kupovinom. Ovakav stav doveo je do stvaranja trenda tzv. \u201eupcycling\u201c mode. Navedeni izraz predstavlja modni koncept kori\u0161tenja odje\u0107e i modnih dodataka koji se vi\u0161e ne mogu ili ne \u017eele koristiti u prvotnom obliku te se pretvaraju u nove i jedinstvene komade. Koncept predstavlja odr\u017eivost nastalih predmeta, ni\u017eu cijenu i u\u0161tedu resursa te unikatnost novih proizvoda.<\/p>

U Hrvatskoj tako\u0111er postoje dobri primjeri \u201eupcycling\u201c koncepta. Primjerice brend Neha Neha iz Vara\u017edina oslikava i ukra\u0161ava detaljima kori\u0161tene traper jakne te prodaje kao unikatne komade.<\/p>

Razmisli i ti, koliko \u010desto mijenjati odje\u0107u? Mo\u017ee li se staroj odje\u0107i dati novi izgled ili prenamijeniti u torbu, jastu\u010dnicu, platnenu vre\u0107u? Ili mo\u017ee\u0161 donirati odje\u0107u nekome kome je zaista potrebna?<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Malo o EE otpadu...<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sna\u017ena kampanja o \u0161tetnosti plastike koja je veoma aktivna posljednjih mjeseci u sjenu je bacila va\u017enost odvajanja i recikliranja ostalih vrsta otpada. Vrsta otpada kojoj svakako valja posvetiti pozornost je elektri\u010dni i elektrnoski otpad (EE otpad). Ovaj otpad ne samo da sadr\u017ei plastiku, metale i sli\u010dne materijale koji se mogu ponovno koristiti kao sekundarna sirovina za nove proizvode, ve\u0107 je i opasan isklju\u010divo zbog kemijskih spojeva i materijala koji se nalaze u EE opremi. Naj\u010de\u0161\u0107e su to spojevi silicija, kadmija, \u017eive, kroma, olova, arsena, azbesta, berilija, broma, fosfora i sl. Procjenjuje se i da u Hrvatskoj godi\u0161nje nastaje 30.000 – 45.000 t EE otpada te da ta koli\u010dina raste oko 10 % na godinu.<\/p>

Razlikujemo 10 vrsta EE opreme:<\/strong><\/p>

1. veliki ku\u0107anski ure\u0111aji:<\/strong>\u00a0elektri\u010dni \u0161tednjaci, strojevi za pranje rublja, hladnjaci,<\/p>

2. mali ku\u0107anski ure\u0111aji:<\/strong>\u00a0usisava\u010di, gla\u010dala, tosteri, ure\u0111aji za su\u0161enje kose,<\/p>

3. oprema informati\u010dke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije:<\/strong>\u00a0ra\u010dunala, pisa\u010di, kopirna oprema, kalkulatori, telefoni, mobiteli,<\/p>

4. oprema \u0161iroke potro\u0161nje za razonodu:<\/strong>\u00a0radio i TV aparati, videokamere, hi-fi ure\u0111aji, glazbeni instrumenti,<\/p>

5. rasvjetna oprema,<\/strong><\/p>

6. elektri\u010dni i elektroni\u010dki alati:<\/strong>\u00a0bu\u0161ilice, pile, \u0161iva\u0107i strojevi,<\/p>

7. igra\u010dke, oprema za razonodu i \u0161portska oprema:<\/strong>\u00a0videoigre, ra\u010dunala za biciklizam, ronjenje, tr\u010danje, veslanje i sl.,<\/p>

8. medicinski ure\u0111aji:<\/strong>\u00a0ure\u0111aji za dijalizu, kardiolo\u0161ki ure\u0111aji, analizatori, radioterapijska oprema,<\/p>

9. instrumenti za nadzor i upravljanje<\/strong>detektori dima, termostati, instrumenti za nadzor,<\/p>

10. samoposlu\u017eni aparati:<\/strong>automatski ure\u0111aji za izdavanje toplih napitaka za izdavanje novca i sl.<\/p>



<\/p>

Procesom oporabe omogu\u0107ava se izdvajanje sekundarnih sirovina ili se otpad upotrebljava u energetske svrhe. Kako reciklirati ili ponovno upotrijebiti EE otpad nakon odvajanja?\u00a0Za sada postoje \u010detiri metode recikla\u017ee EE otpada:<\/span><\/p>

rastavljanje opreme<\/strong><\/p>

mehani\u010dka obrada<\/strong>prilikom koje se uklanjaju \u0161tetni dijelovi nakon \u010dega se isti usitnjavaju i re\u017eu<\/p>

spaljivanje i pro\u010di\u0161\u0107ivanje<\/strong>pri \u010demu se odvajaju metali<\/p>

kemijska obrada<\/strong><\/p>



<\/p>

Va\u017eno je znati kako je recikliranje EE otpada znatno te\u017ee no, \u0161to je slu\u010daj sa staklom, papirom ili limenkom. S obzirom na kontinuitet pove\u0107avanja EE otpada, \u010desti su prizori starih ra\u010dunala i TV ure\u0111aja te malih ku\u0107anskih aparata, odba\u010denih u mije\u0161ani komunalni otpad. Ve\u0107ina stanovnika nije dovoljno informirana i zainteresirana za pravilno pona\u0161anje zbrinjavanja otpada kao niti svjesna \u0161tetnosti odba\u010denog otpada.<\/p>

Stanovnici na podru\u010dju Grada Oto\u010dca, svoj EE otpad besplatno mogu zbrinuti u dvori\u0161tu tvrtke Gacka d.o.o., dok ve\u0107i EE otpad mogu zbrinuti u tvrtci Metis d.d. te za isti dobiti i naknadu za zbrinjavanje.<\/p>

I zato NE bacaj resurse, ve\u0107 pravilno zbrini otpad koji stvara\u0161!<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Srpanj, mjesec bez plastike!<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Me\u0111unarodni dan bez plasti\u010dnih vre\u0107ica ozna\u010dava se 3. srpnja<\/strong>, kada i zapo\u010dinje mjesec bez plastike ili Plastic Free July (engl.).<\/p>

Cilj\u00a0<\/strong>je odre\u0107i se kori\u0161tenja plasti\u010dnih proizvoda za jednokratnu uporabu \u2013 vre\u0107ica, slamki, \u0161tapi\u0107a za u\u0161i, \u010da\u0161a, pribora za jelo ili hrane u plasti\u010dnim pakiranjima ili omotima.<\/p>

Globalnom pokretu\u00a0\u201ebez plastike\u201c<\/strong>\u00a0pridru\u017eilo se oko 1.500 organizacija s vi\u0161e od 6.000 pojedinaca. Cilj pokreta je osim osvje\u0161\u0107ivanja ljudi o prestanku kori\u0161tenja plastike, promjena cijelog sustava. Kako prihva\u0107anje odgovornosti velikih korporacija tako i zahtijevanje dono\u0161enja boljeg zakonodavstva te napu\u0161tanja lo\u0161ih navih koja nisu u sladu s konceptom kru\u017enog gospodarstva.<\/p>

Raznovrsnost plasti\u010dnih proizvoda i ambala\u017ea<\/strong>\u00a0je prevelika da bi se sastavio popis, no primat zauzimaju plasti\u010dne vre\u0107ice. Svakodnevno ih koristimo, pogotovo tanke plasti\u010dne vre\u0107ice. S obzirom da vre\u0107ice koristimo prosje\u010dno kra\u0107e od 25 minuta i zatim bacamo u sme\u0107e, zabrinjavaju\u0107e je da u prirodi ostaju najmanje 100 godina.<\/p>

U svijetu se\u00a0godi\u0161nje koristi preko 500 milijardi plasti\u010dnih vre\u0107ica<\/strong>, a zbog visokih tro\u0161kova recikliranja velik dio njih zavr\u0161i u prirodi.<\/p>

Ve\u0107 smo pisali o \u0161tetnim utjecajima plastike, o velikim koli\u010dinama koje su se u relativno kratkom periodu od 50 godina proizvele i nagomilale u oceanima.<\/p>

Upravo zbog toga, osvijestimo se i odlu\u010dimo za po\u010detak zamijeniti plasti\u010dnu vre\u0107icu platnenom.<\/p>



<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

blog GROBLJA – po\u010divali\u0161ta ili smetli\u0161ta? Do sada smo pisali o vrstama otpada koje prikupljamo, (papir, staklo, plastika, EE otpad, glomazni otpad, tekstil) ali i o otpadu koji se nalazi na javnim povr\u0161inama poput vune i biootpada. Predlo\u017eili smo na\u010dine i mjesta gdje iste zbrinuti. Pisali smo i objavili slike divljih deponija. Snimili i emitirali […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-68","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1142,"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/68\/revisions\/1142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gacka.hr\/gackadoo\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}